Zamor – zbog čega se javlja i kada se obratiti lekaru?
Zamor je jedan od najčešćih simptoma sa kojim se ljudi susreću. U određenoj meri on je potpuno normalna pojava nakon fizičkog ili mentalnog napora, a njegov intenzitet zavisi od individualne sposobnosti organizma da podnese opterećenje.
Međutim, kada se zamor javlja bez jasnog razloga, pri minimalnom naporu ili čak u mirovanju, može predstavljati znak da se u organizmu dešava nešto što zahteva dodatnu pažnju.
Zašto nastaje zamor?
Zamor je nespecifičan simptom, što znači da nije karakterističan samo za jednu bolest. Može biti posledica različitih stanja i oboljenja, a često je praćen drugim simptomima koji mogu pomoći u otkrivanju uzroka.
Anemija – jedan od najčešćih uzroka
Anemija predstavlja smanjenje vrednosti hemoglobina ili broja eritrocita (crvenih krvnih zrnaca) u krvi, najčešće zbog nedostatka gvožđa. Hemoglobin ima zadatak da prenosi kiseonik do ćelija. Kada ga nema dovoljno, ćelije dobijaju manje kiseonika, proizvode manje energije i dolazi do osećaja zamora.
Organizam tada pokušava da nadoknadi manjak kiseonika ubrzanim radom srca i disanjem, pa se pored zamora često javljaju:
- lupanje srca
- nedostatak vazduha pri naporu
- vrtoglavica
- bledilo kože i sluznica
Hipotireoza – usporen metabolizam, manje energije
Hipotireoza predstavlja smanjenu funkciju štitaste žlezde, pri čemu dolazi do smanjenog lučenja hormona T3 i T4.
Ovi hormoni regulišu bazalni metabolizam i proizvodnju energije u organizmu. Kada ih nema dovoljno, metabolizam se usporava, ćelije stvaraju manje energije i javlja se zamor. Pored zamora, mogu se javiti i:
- pospanost
- usporenost
- osetljivost na hladnoću
- povećanje telesne težine
- usporen rad srca
- suva i hladna koža
- depresivno raspoloženje
- opstipacija
Srčana insuficijencija (srčana slabost)
Zamor je jedan od glavnih simptoma srčane insuficijencije. Ovo stanje može nastati kao posledica povišenog krvnog pritiska, infarkta miokarda, poremećaja srčanog ritma, bolesti srčanih zalistaka ili kardiomiopatija. Kada srce oslabi, ono ne može da ispumpa dovoljnu količinu krvi bogate kiseonikom, zbog čega ćelije ostaju bez potrebne energije. Najčešći simptomi su:
- zamor
- otežano disanje
- slabost
- smanjena tolerancija napora
Jednostavno pitanje koje sebi možete postaviti jeste: „Da li mogu da se popnem na drugi sprat bez pauze i bez značajnijeg zamaranja?“ Ako je odgovor negativan, potrebno je obratiti pažnju na ovaj simptom i konsultovati lekara.
Plućne bolesti
Kod bolesti poput HOBP-a (hronične opstruktivne bolesti pluća) i astme, smanjuje se količina kiseonika koja prelazi iz pluća u krv. Posledica je manjak energije u ćelijama i pojava zamora. Pored zamora, često se javljaju:
- otežano disanje
- kašalj
- osećaj gušenja
- smanjena tolerancija fizičkog napora
Opstruktivna sleep apnea (apnea u snu)
Opstruktivna apnea u snu predstavlja stanje u kome tokom spavanja dolazi do ponavljanih prekida disanja, pa samim tim manje kiseonika dospeva iz pluća u krv. Svaki prekid disanja dovodi do kratkotrajnog buđenja, kojih osoba uglavnom nije svesna. Zbog toga je kvalitet sna loš, pa se osoba budi umorna bez obzira na to koliko dugo je spavala. Karakteristični simptomi su:
- izražen dnevni umor
- pospanost
- malaksalost
- problemi sa koncentracijom i pamćenjem
- glasno hrkanje
Kada se obratiti lekaru?
Potrebno je javiti se lekaru ukoliko:
- zamor traje duže vreme bez jasnog razloga
- javlja se u mirovanju ili pri minimalnom naporu
- praćen je otežanim disanjem
- javlja se lupanje srca
- prisutna je vrtoglavica ili nesvestica
- značajno ometa svakodnevne aktivnosti
Zaključak
Zamor je čest simptom koji može biti posledica prolaznog opterećenja organizma, ali i prvi znak ozbiljnijih zdravstvenih problema. Zbog toga je važno obratiti pažnju na njegovo trajanje, intenzitet i prateće simptome, jer upravo oni često ukazuju na pravi uzrok tegoba.
Ne ignorišite simptome, posavetujte se sa svojim lekarom!